Gusle su najdublje pamćenje ovoga naroda, srpskoga i svetosavskog, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije na guslarskoj večeri koja je organizovana povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Na guslarskoj večeri nastupili su guslari
Zdravko Knežević,
Maksim Vojvodić,
Rajo Vojinović,
Hadži Stevan Vujačić,
Mileta Pantović,
Goran Perović-
Cuca,
Miladin Anđelić i
Ivan Bulić, članovi Saveza guslara „Dušanovo carstvo”, kao i frulaš
Radovan Suknović i etno pojac
Branka Zečević. Gusle se u srpskoj tradiciji javljaju još u doba svetorodne loze Nemanjića. Istorijski podaci kažu da su se prvi put začule 1189. godine u Nišu gdje je njemačkog vojskovođu i cara Fridriha Barbarosu na putu za treći krstaški rat dočekao župan Stefan Nemanja.
Manastiri i gudalo su, kako je u besjedi rekao mitropolit Amfilohije, srpsku vjeru očuvali.
–Pošto je ovo veče posvećeno i osamstogodišnjici samostalnosti Srpske crkve, mirne duše može se reći da je veče posvećeno i osamstogodišnjici, pa možda čak i više gusala i onih divnih i čudesnih pjesama koje su pojane kroz vjekove– kazao je mitropolit Amfilohije.
Amfilohije je poručio i da nema značajnog događaja i ličnosti iz istorije, a da nije pretočen u pjesmu koja uz gusle nije opjevana.
– Naročito događaji od Kosovske bitke i Lazarevog zavjeta i sva putovanja i selidbe narodne uvijek su praćeni uz gusle. Bilo da se događalo u našim krajevima, drevnoj Duklji i Zeti, ili današnjoj Crnoj Gori gdje su gusle najsnažnije odjekivale i gdje i danas snažno odjekuju. U Crnoj Gori se čuva to pamćenje, pa onda i u svim drugim krajevima, od Kosova i Metohije, tog Jerusalima našeg roda i matrice i materice naše crkve Pećke patrijaršije, u Srbiji do Beograda pa sve dalje čak i do Budima, u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini – naveo je Amfilohije.
Mitropolit navodi i da ćemo svuda gdje dođemo naći gusle i guslare opjevane, kroz zbirke koje su sačinili Vuk Karadžić, Sveti Petar Cetinjski, preko Petra Lovćenskog Tajnovidca pa sve do novijih vremena.
– Da nije gusala ne bi se pamtila ni Kosovska bitka, ni Sveti Simeon Mirotočivi, ni Sveti Sava, a ni Sveti Kirilo i Metodije, prosvjetitelji sveslovenski i srpski, ni Sveti Naum i Kliment i Ohridsko jezero preko njih. Pa redom ni svi veliki vladari iz loze Nemanjića, Crnojevića i drugih – poručio je Amfilohije.
Mitropolit je pohvalio i podizanje spomenika Ivanu Crnojeviću u Podgorici.
– Ivan Crnojević je zaslužio spomenik, međutim lažljivo je to što su napisali da je on bio crnogorski vladar. Ivan je bio vladar Zete, ali to je u duhu ove moderne mitologije ovdašnje koja nije ispunjena duhom gusala, nego mitologijom brozomore – kazao je Amfilohije.
Mitropolit navodi da je takva mitologija pokušala da se pjeva sa guslama, ali da skoro nijedna pjesma takva nije ostala da se pamti.
– Gusle ne znaju da lažu, one se ne temelje na mitologiji takve vrste. Gusle govore samo ono što se istinski događalo i prikazuju istinu, poput bitaka na Carevom lazu, Krusima, Grahovcu, Kajmakčalanu. Bitka na Mojkovcu, koja je zapamćena i opisana na guslama naročito od našeg divnog pjesnika i guslara
Radovana Bećirovića, koji je opjevao i druge bitne događaje i ličnosti poput znamenitog Gavrila Principa, koji je kao i Nikola Tesla iz naših krajeva. Zato Nikola Tesla i ima ovaj krstonosni spomenik, a uskoro će i Gavrilo dobiti svoj u selu Dodoši odakle vodi porijeklo Gavrilovo– istakao je Amfilohije.
Mitropolit Amfilohije je naveo i da su gusle opisane u Bibliji.
– Taj instrument je opisan u psalmima, pa se tako vremenom prenosio od Jerusalima do ovih naših prostora. Jedan takav instrument sam kupio prilikom jedne posjete Jerusalimu– poručio je Amfilohije.
Mitropolit je poručio da su gusle neuništive i neizbrisive i da ono što one pamte to ostaje zapamćeno.
– Guslarske pjesme posvećene su vjekovnom pamćenju ovog naroda i Crkve. Ono što je guslama opjevano ne može da bude uništeno – zaključio je mitropolit.
M.D.S.